Na koji način sportovi izdržljivosti / trčanje može pozitivno uticati na ljudsku psihu?

Općenito kretanje i, naravno, trčanje mogu izazvati mnogo pozitivnih učinaka. To mogu biti prijatne pozitivne promjene raspoloženja, pa sve do stanja flowa, koji se kod trkačica i trkača naziva Runners High. Pronaći mir u kretnji pritom je ključni pristup. Ravnoteža sa (psihički) zahtjevnom svakodnevnicom u sportu svakako je moguća.

Da li redovno bavljenje sportom utiče na općenitu otpornost?

Redovnim kretanjem poboljšavamo cirkulaciju krvi, povećani unos kisika, što nadalje može poboljšati san, a time i radnu sposobnost i koncentraciju svakodnevnice itd. Svi ti faktori utiču na to da se mi općenito bolje osjećamo. Na taj način uspijevamo prevazići osjećaj nelagode prilikom izlaska po „ružnom“ vremenu, pojačavamo imunitet i osjećamo prirodu.

Mnogima predstavlja stres, kada „moraju odnosno trebaju“ na trening – i tako npr. moraju prekinuti posao. Na koji način sport može djelovati preventivno protiv stresa i kako napraviti prvi korak? Kada ćemo primijetiti prve znakove smanjenja stresa?

Naš organizam funkcioniše na način da u teškim svakodnevnim situacijama (bilo privatno ili poslovno) luči hormone stresa, kako bi pojedinačno bili učinkovitiji. Ono što se, ipak, dešava u našem ubrzanom društvu jeste da doživljavamo trajni stres. Stoga je još važnije da redovnim kretanjem razgrađujemo oslobođenu energiju u tijelu, kako bi tijelo i duh ponovo našli svoj mir.

Da li redovno bavljenje sportom utiče na radnu učinkovitost i kreativnost?

Mnogima uspijeva da raščiste misli prilikom bavljenja sportom, upravo iz tog razloga što je u tom trenutku najvažnije kretanje. S obzirom da se tokom sporta određeni pokreti ponavljaju, um „zapada“ u stanje monotonije te se kod mnogih stvara tzv. stanje transa. To stanje kod nekih osoba izaziva da se u podsvijesti skoro pa samostalno stvaraju rješenja i kreativne ideje, a do kojih u brzini svakodnevnice ne možemo doći.

Tema motivacija: Odakle je najbolje crpiti motivaciju? Zašto (samo-)motivacija nekim ljudima lakše polazi za rukom nego drugima?

Motivacija je individualno različita. Kod nekih su to prijatelji/partneri za trening koji ne smiju nedostajati – dakle društveni aspekt ili „obaveza“ da sa nekim treniraju. Drugi uživaju u miru, dok sami trče ne razmišljajući. Kako bismo se pridržavali određenih planova treniranja, od velike pomoći nam može biti određivanje ciljeva i prekretnica. Radost i zabava su glavni motivatori. I, naravno, ulazak u rutinu. Ako natjeram samog sebe tri, četiri sedmice da redovno trčim, nakon toga ću bez problema nastaviti sa tim. Ako povrh svega ne možemo pronaći motivaciju, preporučuje se savjetovanje sa stručnim licem, kako bismo reflektirali vlastiti pristup.

Kada trening postane faktor stresa: Da li postoji „previše“ treninga / da li se možemo preforsirati?

Kao i u  svakom aspektu života, tako i u sportu možemo razviti mogućnost stvaranja ovisnosti. Ako puls, plan treninga, prosjek vremena itd. postanu presudni, trening počinje izazivati stres, jer učinak stoji u centru dešavanja. Bolje je ponekad trčati bez monitora pulsa, ponekad izostaviti trening, ako za isti nismo raspoloženi. Prije svega zbog toga što je za nas najvažnija tjelesna (kao i duhovna!) regeneracija. Kao alternativa se preporučuje relaksacija ili meditacija.

Da li sport može povećati samopouzdanje?

Kretanje godi, pričinjava zadovoljstvo, ispipava naše granice, omogućava da počinjemo osjećati sebe i svoje mišiće, upoznajemo ljude, postižemo ciljeve, lučimo različite hormone sreće. Svako od nas zna već odgovor na ovo pitanje.