Sve navedeno te često može dovesti u stanje neizvjesnosti, nervoze, straha, panike, nemoći, gubitka energije, motivacije i volje. Nakon svega i tvoje tijelo može početi da reaguje ubrzanim lupanjem srca, znojenjem, bolovima u želucu, gubljenjem daha, gubitkom apetita i slično, što može biti povod za razvoj anksioznosti, a nerijetko i paničnih napada.  

Kada odlučimo da se pozabavimo simptomima i potražimo pomoć, uvijek je prvi korak ispitati da li postoji neki organski uzrok, odnosno medicinsko objašnjenje za uočene simptome. Ukoliko pregledi doktora ukazuju na to da ne postoji organski uzrok, tada je potrebno pažnju usmjeriti na to kako su simptomi nastali, zašto su tu i šta ih je izazvalo?

Da li znaš da kada na ono s čime živimo ne reaguje naša svijest, tada reaguje naše tijelo? Kada ne izgovorimo svoje mišljenje i ne izrazimo emocije, one se talože u našem tijelu koje vremenom počne da daje znakove “neizdrža”. Svaki problem koji preskočimo, zaobiđemo ili za koji čekamo čudo, ostaje da živi u našoj podsvjesti, a znakove njegovog života osjetit ćemo često kroz ono što nazivamo anksioznošću i napadima panike.

Paniku obično prati strah i osjećaj da će se desiti nešto strašno. Možeš pomisliti da ćeš umrijeti, poludjeti, ispasti budala, osramotiti se, izgubiti svijest. Strahovi su raznovrsni i mnogo ih je, baš kao i ljudi koji su anksiozni i doživljavaju paniku. Ono što je važno da znaš, je da opasnost koju procijeniš i zbog koje osjećaš nalete anksioznosti i straha, najčešće nije realna, a reakcija tvog organizma je prirodna reakcija tijela da bježi u slučaju opasnosti. Tako da, sljedeći puta kada tvoje srce krene ubrzano da lupa, dah ti se skrati, počneš da se preznojavaš i mišići ti se zgrče, sjeti se da je to način tvog tijela da se zaštiti od nečeg što doživljava kao opasnost, a ta opasnost su često samo stvari koje odlažemo da riješimo i suočimo se s njima.

Razmisli, da li je zadnji put kada si se osjećala anksiozno ili u panici, prethodio neki događaj? Možda si se s nekim posvađala, nešto te je povrijedilo, razočaralo, rastužilo ili naljutilo? Možda te je neki događaj ili emocija samo vratila u prošlost i podsjetila na neke ljude. Važno je da znaš, da strah koji osjetiš u trenutku panike ili anksioznosti, samo dodatno povećava paniku i pojačava strah, pa ćeš se naći u začaranom krugu tjeskobe-panike-straha-zastrašujućih misli-panike-straha-tjeskobe.

Osnovni recept za prevenciju ili za nošenje s anksioznošću je razgovor, rasterećivanje, izražavanje neprijatnih emocija, izgovaranje riječi zaglavljenih u grlu i stavova izignorisanih da bismo nešto sačuvali i spasili. Međutim, s obzirom da je do svega navedenog dalek put i zahtjeva mnogo rada na sebi, evo šta možeš uraditi da se pripremiš za nošenje s preplavljujućom tjeskobom i panikom. 

• Vježbaj opuštanje mišića, a vježbe za to ćeš pronaći na raznim You Tube kanalima. Važno je da vježbaš opuštanje svojih mišića redovno, kako bi ih u periodima anksioznosti i panike mogla ponoviti.
• Kontroliši svoje disanje, jer prebrzo disanje može dovesti do još većih simptoma panike, a njegovo kontrolisanje može prekinuti paniku. Napuni pluća zrakom, a stomak izbaci što više naprijed koliko ti dopuštaju mišići. Udiši kroz nos i broji 1, 2, 3, 4, a onda izdahni polako kroz usta brojeći 1, 2, 3, 4, 5, 6 i sve tako dok se ne smiriš.
• Pokušaj skrenuti pažnju s vlastitih negativnih misli, tako što ćeš primijetiti ono što se dešava izvan tebe i oko tebe, a ne u tebi. Pokušaj prebrojati sve crvene (ili neke druge boje) objekte ili predmete koje vidiš oko sebe. Možeš ponavljati riječi najdraže pjesme u sebi ili primijetiti cvijet u svom okruženju i jako se skoncentrisati na njega. Primijeti njegovu boju, latice, oblike, pokušaj zamisliti kako miriše. Potrebno je da se što više skoncentrišeš na ono što zamisliš kako bi skrenula pažnju s vlastitih negativnih misli, pa makar se skoncentrisala na roze slonove koji skaču po oblacima.

Zapamti, anksioznost i panika najčešće dolaze kao rezultat sasvim drugih problema i teškoća koje izbjegavamo da riješimo, a guranje pod tepih samo povećava napetost i tjeskobu (što je najčešće i sinonim za anksioznost).